Home arrow Novosti arrow EU: 2.000 mlrd. $ za sanaciju krize
EU: 2.000 mlrd. $ za sanaciju krize
14 10 2008
Toilet dolarVlade država Evropske unije najavile su da će obezbediti oko dve hiljade milijardi dolara za garancije bankarskih kredita i druge hitne potrebe.Do sada su se Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Španija, Austrija i Portugal obavezale da će izdvojiti ukupno 1.960 milijardi dolara. Veći deo tog novca biće usmeren za prevazilaženje posledica finansijske krize. Još neke od evropskih država su se izjasnile da će takodje izdvojiti odredjena sredstva za iste potrebe. Lideri 15 zemalja "evro-zone" prethodno su doneli akcioni plan za suočavanje s finansijskom krizom - garantovanje međubankarskih kredita i moguću rekapitalizaciju banaka.
Predsednik Francuske, predsedavajuće EU, Nikola Sarkozi, precizirao je da taj akcioni plan "obuhvata sve dimenzije krize". Zemlje članice Evro-grupe (zemlje zone evra) garantovaće međubankarske kredite do 31. decembra 2009, precizirao je Sarkozi nakon vanrednog samita u Parizu lidera 15 zemalja "evro-zone" i Evropske centralne banke.
Takođe, dogovoreno je da se spreči bankrot banaka tako što će se pristupiti njihovoj rekapitalizaciji. U deklaraciji se navodi da će vlade, "u prelaznom periodu i pod odgovarajućim tržišnim uslovima", garantovati za nova zaduženja tokom narednih pet godina.
Francuska država će garantovati međubankarske pozajmice do 320 milijardi evra i izdvojiti 40 milijardi evra za dokapitalizaciju banaka kojima preti bankrotstvo. Vlada Nemačke je odlučila da sa 470 milijardi evra pomogne stabilizaciju nemačkih banaka tokom finansijske krize, što je najveći paket državne finansijske pomoći bankama u posleratnoj istoriji Nemačke. Vlada Austrije je, takođe, usvojila paket za pomoć bankama zbog globalne finansijske krize, iznosu od oko 100 milijardi evra.

ECB: Dovoljno novca za banke


Evropske centrale banke objavile su da će pozajmiti onoliko američkih dolara u gotovom koliko poslovnim bankama bude trebalo, što je najnoviji u seriji usklađenih koraka u obuzdavanju napetosti na tržištima novca.
U zajedničkom saopštenju, američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Engleska banka i Švajcarska nacionalna banka kažu da će ispuniti sve zahteve komercijalnih banaka i to po fiksnim kamatnim stopama. Potez je usledio posle skupova na najvišem nivou u Vašingtionu i Parizu, gde su politički vođi obećali da će probiti kreditno začepljenje koje preti da svetsku ekonomiju gurne u recesiju.
Posle senzacionalnog kraha nekoliko velikih banaka, strah od daljeg urušavanja je paralisao normalno medjubankarsko pozajmljivanje, ključno za cirkulaciju gotovine, dok su sumnje ostale oko toga da li će niz već objavljenih mera - uključujući istorijsko koordinirano kresanje kamatnih stopa - biti od pomoći.
Japanska banka danas kaže da će razmotiri slične mere, a Federalne rezerve će povećati svoje dotoke gotovine sa ECB, SNB i BOE za neodređenu sumu kako bi finansirale operaciju.

Svetska ekonomija na ivici raspada


Najviši predstavnici razvijenih zemalja u Vašingtonu složni jedino u tome da je krizu neophodno zajednički rešiti, ukazuju analitičari širom sveta. Zbog toga je šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros-Kan u Vašingtonu, na godišnjoj skupštini MMF-a i Svetske banke, ozbiljno upozorio svetske lidere da sa odgovarajućim merama ne bi trebalo odugovlačiti pošto "svetski finansijski sistem balansira na ivici sistemskog raspada".
Predsednik MMF-a razloge sadašnje teške situacije vidi u "panici izazvanoj padom banaka", na koju, prema njegovom mišljenju, razvijene zemlje nisu u dovoljnoj meri reagovale, tako da nisu obnovile poverenje u finansijska tržišta.
Prema njegovom mišljenju upravo je MMF pravi fond za taj posao koji već ima pripremljene izvore da bi mogao da pomogne bilo kojoj zemlji koja se zbog posledica krize našla u finansijskim problemima.
Izjava Štros-Kana je usledila posle serije pregovora najviših finansijskih zvaničnika, koji su počeli u petak sastankom ministara finansija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta grupacije G7, koji su usvojili akcioni plan borbe protiv finansijske krize u pet tačaka.
Taj plan, koji prema mišljenju mnogih analitičara, "nije doneo nikakve konkretne, već samo uopštene mere", naveo je Rojters, podržali su i finansijski predstavnici iz 158 zemalja članica MMF-a, koji su učestvovali na sastanku odbora MMF-a.
Akcionim planom grupe G7, u kojoj se nalaze SAD, Nemačka, Velika Britanija, Francuska, Japan, Italija i Kanada je, između ostalog, istaknuto da je neophodno iskoristiti sva raspoloživa sredstva za podršku sistemski važnim finansijskim institucijama i ne dozvoliti njihov krah.
Zatim, da je neophodno preduzeti sve neophodne mere radi deblokade kreditnih i finansijskih tržišta i obezbediti širok pristup bankama i drugim institucijama sredstvima koja im obezbeđuju likvidnost. Akcionim planom je predviđeno i da se bankama obezbedi mogućnost da dobijaju kapital ne samo iz privatnih, već i iz državnih izvora i to u dovoljnim iznosima kako bi bilo obnovljeno poverenje u kreditne operacije.

Tanjug

 

Pošaljite komentar


Verifikacioni kod
Osveži