Home
 
Najvažniji faktori koji utiču na razvoj tržišta valuta
Trgovanje valutama, odnosno, valutnim parovima generalno se odvija na decentralizovan način, sa izuzetkom za futures-e i options-e. Ključni događaj koji je uticao na razvoj trgovanja valutama   je slobodno fluktuiranje valuta, što je doprinelo da dnevni promet iz 1977. godine koji je bio oko 5 milijardi, do 1987. godine naraste na 600 milijardi, a godine 1992. dostigao je čak jedan bilion, da bi danas iznosio više biliona
Detaljnije...
 

Forum / diskusije

Neutralnost švajcarca pod znakom pitanja
2011.17.08. Danas bi švajcarska centralna banka tebalo da odluči da li će fiksirati kurs franka za evro, u šta mnogi ne veruju, ili će uvesti neke druge mere kako bi oslabila svoju valutu.
 
SAD izgubile prestižni rejting
2011.08.08. U petak uveče Sandard & Poor's je smanjila američki AAA rejting na AA+ i zadržala negativna izgled što je oslavilo dolar na Forex tržištu.
 
Trichet oporavio evro
2011.08.07. Jean-Claude Trtchet, predsednik evropske centralne banke je uspeo da pomogne evru da se oporavi. Samo podizanje kamatne stope od strane ECB nije imalo taj efekat ali njegovi odgovori na novinarska pitanja jesu.
 
Spoljni dug 22,8 milijardi evra!!
19 03 2010
kompasNa kraju 2009. godine spoljni dug Srbije dostigao je iznos od 22,8 milijardi evra, što je 74,1 odsto bruto domaćeg proizvoda, objavila je Narodna banka Srbije.
Tokom prva tri tromesečja 2009. spoljni dug je ostao gotovo nepromenjen, dok je u četvrtom tromesečju povećan za 4,6 odsto. Zbog lanjskog pada ekonomske aktivnosti, njegovo učešće u BDP-u je, međutim, u 2009. godini povećano za 9,6 procentnih poena i dostiglo 74,1 odsto BDP-a, navela je centralna banka.
U 2009. godini ukupno je zaključeno novih dugoročnih kredita u vrednosti od 5,7 milijardi evra, od čega u okviru javnog sektora 3,3 milijarde evra. Ukupna korišćenja dugoročnih kredita tokom godine iznosila su 4,1 milijardu evra, dok je istovremeno otplaćeno 2,6 milijardi evra glavnice i 0,6 milijardi evra kamate. Struktura spoljnog duga po ročnosti je u odnosu na kraj prethodne godine poboljšana - kratkoročni dug krajem decembra 2009. je predstavljao 10 odsto ukupnog duga, prema 11,1 odsto krajem 2008. godine.
Najveći iznos spoljnog duga denominovan je u evrima - 77 odsto, a zatim u dolarima - 12 odsto, švajcarskim francima - pet odsto, dok se preostali deo od šest odsto odnosi na ostale valute.
Dug sektora preduzeća na kraju decembra 2009. iznosio je 10,9 milijardi evra i u odnosu na kraj prethodne godine je smanjen za šest odsto.
Preduzeća su tokom godine koristila inostrane kredite u iznosu od 2,3 milijarde evra, od čega 30 odsto u četvrtom tromesečju. Ukupna korišćenja u 2009. bila su manja za 56,4 odsto u odnosu na 2008. godinu.
Sektor preduzeća se tokom 2009. ukupno neto razdužio za 686 miliona evra.
Oko 45 odsto inostranih kredita, koje su koristila domaća preduzeća, odobrile su strane banke i finansijske institucije koje su povezana lica s domaćim bankama, oko 33 odsto se odnosi na kredite koje su odobrili osnivači tih preduzeća, dok se na ostale kreditore odnosi 22 odsto.
Kod svih sektora zabeleženo je smanjeno korišćenje dugoročnih inostranih kredita, izuzev kod sektora finansijskog posredovanja, rudarstva i saobraćaja.
Planirana korišćenja inostranih kredita u toku 2010. godine iznose 5,2 milijarde evra, od čega se na javni sektor odnosi 2,7 milijardi.
U privatnom sektoru planirana korišćenja inostranih kredita iznose 2,6 milijardi evra, od čega će se u bankarskom sektoru koristiti 1,2 milijarde, dok je za sektor preduzeća planiran iznos od 1,4 milijarde evra.
Na osnovu podataka koje je Narodna banka Srbije dobila od domaćih banaka o planiranom prometu po inostranim kreditima u bankarskom sektoru i sektoru preduzeća, može se zaključiti da će se kretanja iz 2009. godine nastaviti i u 2010.
Prema tim podacima, u bankarskom sektoru ukupno planirano neto zaduženje iznosi 1,9 milijardi evra, i to po dugoročnim kreditima jedna milijarda, a po kratkoročnim bankarskim depozitima 0,9 milijardi.
S druge strane, u okviru sektora preduzeća planirano je neto razduženje u iznosu od 836,5 miliona evra, za koliko su planirane otplate glavnice veće od planiranih korišćenja kredita.
Neto zaduživanje bankarskog sektora, uz istovremeno neto razduživanje preduzeća, ukazuje na to da će se preduzeća u narednom periodu finansirati zaduživanjem kod domaćih banaka.
 

Pošaljite komentar


Verifikacioni kod
Osveži

Upozorenje!

Trgovanje na tržištu stranih valuta na margini nosi sa sobom visok nivo rizika i možda nije povoljno za sve investitore. Visok nivo "leverage"-a može da radi protiv Vas kao i za Vas. Pre odluke da se trguje na ovom tržištu, treba pažljivo razmotriti ciljeve investiranja, nivo iskustva i nivo rizika.

Postoji mogucnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato nemojte investirati novac koji ne smete dozvoliti da izgubite. Treba biti svestan svih rizika koje ovo tržište nosi sa sobom i zatražiti mišljenje experta ako postoje neke nedoumice.

Mišljenja i textovi na sajtu su delo individualnih autora i nepredstavljaju obavezno i mišljenje FXSerbia.net i njegovog menadžmenta. FXSerbia.net neće prihvatiti odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita,  koji mogu nastati direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.